12
EUROPA
Njemačkoj] i za sprečavanje Cara da se uveliča na trošak drugih“.
25
Sla-
bljenje habsburške vlasti nad njemačkim kneževima također je činilo
jezgru velike strategije kardinala Richelieua.
26
Španjolska, pisao je 1629.
Richelieu, htjela je „pretvoriti sebe u gospodara Njemačke i nju pretvoriti
u apsolutnu monarhiju, odbacujući prijašnja prava Njemačke republike
(
république germanique
) na kojima je bio zasnovan carski autoritet“. Po-
put dva Henrika, vjerovao je da je francuski interes bio zaštita „njemač-
ke slobode“, prava kneževa i predstavničkih skupština od apsolutističkih
tendencija njemačkog cara.
27
Francuski državni tajnik Henri-Auguste de
Loménie, grof od Briennea, u svibnju 1645., poslije kardinalove smrti,
napisao je: „Slabljenje pretjerane moći Austrijske kuće i uspostavljanje
slobode kneževa u Carstvu“ bio je „glavni cilj rata“.
28
Njemačke slobode
i francuska sigurnost bile su stoga nerazdvojno povezane.
Njemačka je isto bila ključna za sigurnost Nizozemaca, nakon što su
odbacili španjolsku vlast na kraju šesnaestoga stoljeća. Prvi prioritet no-
vih Ujedinjenih Pokrajina bila je obrana „vrta“ Holandije, određenog
prostora koji je bio omeđen Sjevernim morem na zapadu. Međutim,
premda je topografija osiguravala zaštitu od napada sa sjevera, juga i
zapada, istočna granica nove republike, sa Svetim Rimskim Carstvom,
bila je vrlo ranjiva. Tu je nizozemska strategija bila guranje ispostava
sve dublje u Njemačku, kako bi se – kao što su 1587. prokomentirali
Opći staleži – „skrenuo rat preko granica naše zemlje“. Od samoga nje-
zina početka, dakle, sigurnost republike temeljila se na strategiji istu-
rene obrane u Svetom Rimskom Carstvu.
29
Štoviše, vođa pobunjenika,
Vilim Oranski, bio je knez Svetog Rimskog Carstva i kao što su izrazile
riječi nizozemske himne – bio je „njemačke krvi“. U Njemačkoj je bilo
gotovo dva puta više nizozemskih prognanika nego u Engleskoj. Vilim
je 1567. utekao u Njemačku; Vilim je odande regrutirao većinu svojih
vojnika i započeo svoje glavne napade. Njegov najbliži saveznik, Johann
Casimir iz Falačke, imao je posjede u strateški presudnom dijelu za-
padne Njemačke. Na početku sedamnaestoga stoljeća, Nizozemci su se
uplašili zbog događaja u Njemačkoj, ovaj put zbog habsburških projeka-
ta u obližnjem vojvodstvu Kleve. Odmah su vojno intervenirali protiv
imperijalista. Sudbina Nizozemca, ukratko, bila je blisko povezana sa
sudbinom Svetog Rimskog Carstva.
Carstvo je imalo vitalnu stratešku važnost i za Englesku. Kad se Hen-
rik VIII. 1540-ih pridružio jagmi za obuzdavanje Karla V., uputio je
poslanstva u potrazi za „nekom ligom ili prijateljstvom s kneževima i
potentatima Njemačke“.
30
Njegov kratak i katastrofalan četvrti brak s
Anom Klevskom bio je prvenstveno potaknut zanimanjem za Schmal-
kaldski savez. Poslije je Njemačka poprimila novu važnost kao vanjska
obrambena struktura Nizinskih zemalja, područja koje je WilliamCecil,
