E. Aronson, T. D. Wilson, S. R. Sommers, E. Page-Gould, N. Lewis Jr.
ISBN: 978-953-246-518-1
Izdavač: Mate d.o.o.
Godina izdavanja: 2025.
Opće informacije: Integralni uvez, 544 str., 216 x 275
Dostupno: Da
Iz predgovora:
Zadovoljstvo je biti vaš vodič u putovanju svijetom socijalne psihologije. Dok krećemo na ovo putovanje, želja nam je prenijeti vam naše uzbuđenje vezano uz socijalnu psihologiju – o tome što je i zašto je važna. Putovat ćemo fascinantnim i egzotičnim mjestima kao što su predrasude, ljubav, propaganda, obrazovanje, konformizam, agresija, suosjećanje… Svim bogatim raznolikostima i iznenađenjima ljudskog društvenog života. Jeste li spremni? OK, idemo!
Ova knjiga predstavlja ključne koncepte područja socijalne psihologije. Oslanjajući se na svoje opsežno iskustvo istraživača i predavača, autori predstavljaju klasične studije uz najsuvremenija istraživanja koja su budućnost socijalne psihologije. 11. izdanje uključuje zanimljive doprinose novih suautora, Elizabeth Page-Gould i Neila Lewisa Jr., koji svoju stručnost primjenjuju u rješavanju gorućih društvenih pitanja poput međugrupnih odnosa i rasne nejednakosti. Novi sadržaj u cijelom tekstu usmjerava prizmu socijalne psihologije na ključne suvremene događaje, uključujući pandemiju COVID-19 i politička previranja u svijetu.
Na kraju, ali ne manje važno, zapamtite da je ovaj materijal vrlo zanimljiv. Još niste ni počeli čitati knjigu, ali mislimo da će vam se svidjeti. Posebno ćete vidjeti koliko socijalna psihologija ima za reći o vašem stvarnom, svakodnevnom životu. Kako ovaj kolegij bude napredovao, mogli biste se podsjetiti da promatrate događaje u svom svakodnevnom životu novim očima, očima socijalnog psihologa, i pokušate primijeniti ono što učite na ponašanje prijatelja, poznanika, stranaca, pa čak i na vlastito.
ŠTO JE NOVO U 11. IZDANJU:
Kao i prije, svako poglavlje počinje ciljevima učenja, koji se ponavljaju u dijelovima poglavlja koja su za njih najrelevantnija te u sažetku na kraju poglavlja. Glavni dijelovi svakog poglavlje završavaju pitanjima za ponavljanje. Istraživanja pokazuju kako studenti bolje uče gradivo ako ih se često testira, prema tome, kvizovi kao i pitanja za ponavljanje na kraju svakog poglavlja, trebali bi biti korisni alati pri učenju. Svako poglavlje, također, ima naš dio Pokušajte! koji poziva studente da ono što su naučili primijene u vlastitu životu. Neki od tih dijelova su ažurirani.
Poglavlje 1: Uvodno poglavlje sadrži ažurirane primjere, uključujući primjere o pandemiji COVID-19 i rasnoj nepravdi, te ažurirane reference na te primjere.
Poglavlje 2: Ovo poglavlje ažurirano je za 11. izdanje novim referencama i primjerima, kao i novim odjeljkom o pokretu Otvorene znanosti, uključujući raspravu o replikabilnosti istraživačkih nalaza.
Poglavlje 3: „Socijalna spoznaja: Kako razmišljamo o socijalnom svijetu”, ažurirano je s više od 30 novih referenci. Uključuje novi početni primjer, ažurirani odjeljak o istraživanju utjelovljenja i uključivanje nekoliko recentnih studija replikacije.
Poglavlje 4: „Socijalna percepcija: Kako spoznajemo druge ljude”, sada uključuje ažurirani uvod koji razmatra komplikacije pandemije COVID-19 za socijalnu percepciju, koriste kompenzacijske strategije neverbalne komunikacije, istraživanje o tome što možemo naučiti o osobnostima ljudi na temelju njihovih online profila i upotrebe društvenih mreža.
Poglavlje 5: „Pojam o sebi: Razumijevanje pojma o sebi u socijalnom kontekstu”, ažurirano je s više od 35 novih referenci. Uključuje novi odjeljak o socijalnoj usporedbi i upotrebi društvenih mreža, uključujući novu sliku, kao i dodanu raspravu o studiji o fenomenu suvišnog opravdanja kod sportaša.
Poglavlje 6: „Spoznajni nesklad i potreba za očuvanjem samopoštovanja”, uvijek je bio zaštitni znak knjige; jedini smo tekst koji posvećuje cijelo poglavlje teoriji spoznajnog nesklada i održavanju samopoštovanja. S ponosom zadržavamo ovo poglavlje u našem 11. izdanju, nastavljajući predstavljati klasične nalaze o spoznajnom neskladu na vrlo čitljiv način s uvjerljivim primjerima dizajniranima tako da budu atraktivni svakom studentu.
Poglavlje 7: „Stavovi i promjena stavova: Utjecaj na misli i osjećaje drugih ljudi”, uključuje nove rasprave o ponašajnim namjerama u vezi s higijenskom praksom tijekom pandemije, o tome kada se stavovi i ponašanja razlikuju u vezi s vjerojatnošću suočavanja s rasizmom, o ulozi „influencera” na društvenim mrežama koji pokušavaju mijenjati stavove drugih oglašavanjem i plasiranjem proizvoda, te o novim istraživanjima o inokulaciji stavova i naporima ljudi da se odupru dezinformacijama i „lažnim vijestima” online.
Poglavlje 8: „Konformizam i pokoravanje: Promjena ponašanja”, sada uključuje izvještaj o zavaravajućem informativnom socijalnom utjecaju tijekom američkih predsjedničkih izbora 2020. i krize COVID-19, raspravu o tome kako zalaganje protiv teorija zavjere ili govora mržnje može utjecati na promatrače normativnim socijalnim utjecajem.
Poglavlje 9: „Grupni procesi: Utjecaj u socijalnim grupama”, sada počinje analizom kako su Stacey Abrams i drugi demokratski organizatori uspjeli pretvoriti manjinu u državi Georgia u koaliciju dovoljno jaku da utječe na većinu na američkim predsjedničkim izborima 2020. Poglavlje također dodaje istraživanje iz područja organizacijskog ponašanja o tome kako određene uloge vode do neetičkog ponašanja.
Poglavlje 10: „Privlačnost i veze: Od početnih dojmova do dugotrajne bliskosti”, dodaje novi fokus na privlačnost među današnjom mladosti i ocjenu istinitosti tvrdnji o „kulturi povezivanja” na sveučilištima.
Poglavlje 11: „Prosocijalno ponašanje: Zašto ljudi pomažu?”, ažurirano je kako bi odražavalo sadašnje mišljenje o evolucijskoj funkciji prosocijalnosti i uključilo nove dokaze koji dovode u pitanje općenitost efekta promatrača.
Poglavlje 12: „Agresija: Zašto nanosimo bol drugima? Možemo li to spriječiti?”, značajno je ažurirano. Važno je napomenuti da smo uklonili raspravu o seksualnom nasilju. Umjesto toga, sada razmatramo agresiju na različitim razinama, te uvodimo važne konstrukte poput utilitarizma i deontološkog moralnog rasuđivanja, dehumanizacije, institucionalnog nasilja i kolapsa suosjećanja.
Poglavlje 13: „Predrasude: Uzroci, posljedice i metode „liječenja”, pristupa temama međugrupnih odnosa s malo drugačijeg kuta nego u prethodnim izdanjima. Poglavlje započinje priznanjem da fokusiranje na predrasude pojedinaca pomaže prikrivanju sustavnog rasizma, a socijalna psihologija se u osnovi fokusira na pojedince. Pružamo stvarne i povijesne primjere kako bismo bolje kontekstualizirali uvjete koji okružuju predrasude.
Poglavlja „Socijalna psihologija na djelu”—„Korištenje socijalne psihologije za postizanje održive i sretne budućnosti”, „Socijalna psihologija i zdravlje” i „Socijalna psihologija i pravo”— ažurirana su mnogim referencama na nova istraživanja, no i dalje ostaju kraća poglavlja.
O autorima:
Elliot Aronson je profesor emeritus na Sveučilištu California u Santa Cruzu i jedan je od najpoznatijih svjetskih socijalnih psihologa. Godine 2002. izabran je u sto najeminentnijih psihologa 20. stoljeća. Dr. Aronson je u stodvadesetogodišnjoj povijesti Američkog psihološkog društva jedina osoba koja je dobila sve tri njene ključne nagrade: za istaknut doprinos pisanju, za istaknut doprinos poučavanju i za istaknut doprinos istraživanju. I mnoga su druga strukovna udruženja odala počast njegovu istraživanju i podučavanju. Među njima su Američko društvo za promicanje znanosti, koja mu je dala svoje najveće priznanje, Nagradu za istaknuta znanstvena istraživanja; Američko vijeće za unaprjeđenje i podršku obrazovanju, koje ga je 1989. proglasilo profesorom godine; Društvo za psihološko proučavanje društvenih pitanja, koje ga je nagradilo nagradom Gordon Allport za doprinos smanjenju predrasuda među rasnim i etničkim skupinama; i Društvo za psihološku znanost s nagradom William James.
Tim Wilson studirao je na Williams Collegeu i Hampshire Collegeu, a doktorat je stekao na Sveučilištu Michigan. Trenutno je Sherrel J. Anston profesor psihologije na Sveučilištu Virginia. Objavio je brojne radove iz područja introspekcije, mijenjanja stavova, poznavanja samoga sebe i afektivnog predviđanja, kao i nedavnu knjigu Preusmjeravanje: Iznenađujuća nova znanost o psihološkoj promjeni. Njegova su istraživanja dobila potporu Nacionalne zaklade za znanost i Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje. Dvaput je izabran u Izvršni odbor Društva za eksperimentalnu socijalnu psihologiju i član je Američkog psihološkog društva te Društva za ličnost i socijalnu psihologiju. Godine 2009. imenovan je članom Američke akademije znanosti i umjetnosti.
Sam Sommers diplomirao je na Koledžu Williams i doktorirao na Sveučilištu Michigan. Od 2003. godine je profesor na Odsjeku za psihologiju na Sveučilištu Tufts u Medfordu, u saveznoj državi Massachusetts. Njegova istraživanja ispituju probleme vezane uz stereotipe, predrasude i grupnu različitost, a posebno ga zanima pitanju kako se ti procesi odvijaju u pravnim domena. Dobitnik je više nagrada za podučavanje na Tuftsu, uključujući nagradu Lerman-Neubauer za izvanredno poučavanje i savjetovanje te nagradu Gerald R. Gill za profesora godine.
Elizabeth Page-Gould stekla je diplomu psihologije i statistike na Sveučilištu Carnegie Mellon 2002. godine, a doktorat psihologije na Sveučilištu Kalifornija, Berkeley, 2008. godine, prije nego što je završila postdoktorsku stipendiju Mind/Brain/Behavior na Sveučilištu Harvard. Trenutno je nositeljica odsjeka za socijalnu psihofiziologiju, izvanredna profesorica psihologije i predsjednica Diplomskog odsjeka za psihologiju na Sveučilištu u Torontu. Istražuje kako društvene interakcije s prijateljima i nepoznatim osobama oblikuju iskustva u raznolikim društvima, s posebnim naglaskom na ulogu stresa u društvenim interakcijama, prijateljstvima i individualnom napretku.
Neil Lewis, Jr. stekao je diplomu iz ekonomije i psihologije na Sveučilištu Cornell, a magistrirao je i doktorirao socijalnu psihologiju na Sveučilištu Michigan. Trenutno je docent na Sveučilištu Cornell i Weill Cornell Medicine na Odsjeku za komunikaciju, odjelu opće interne medicine te diplomskom studiju psihologije. Njegovo istraživanje ispituje kako društveni konteksti i identiteti ljudi utječu na (1) način na koji interpretiraju i shvaćaju svijet oko sebe, (2) njihove motivacije za postizanje ciljeva i uspjeh u tim naporima, te (3) posljedice tih procesa za pojedinačne i kolektivne ishode u obrazovanju, zdravlju i održivosti okoliša.