VELIKI POVRATAK: Razvoj moderne kineske vanjskopolitičke misli

Kina je nuklearna velesila u usponu i glavni razlog usmjeravanja zapadnog fokusa na Azijsko-pacifičku regiju. To čini tu državu iznimno važnom za znanstvene analize te je tema ova knjige znanstveno relevantna, ne samo u hrvatskim, nego i u svjetskim akademskim razmjerima.

Razvoj kineske suvremene vanjskopolitičke misli odnosi se na povijesni prikaz složenih i međuuvjetovanih političkih, društvenih i ekonomskih procesa koji su utjecali na stvaranje, oblikovanje, formuliranje i provo­đenje temeljnih principa djelovanja, građenja vanjskih odnosa, političkog konsenzusa te svjetonazora o vanjskim interesima i viziji međunarodnih odnosa Narodne Republike Kine.

Razlog ovako složenoj definiciji teme ove knjige leži u izraženoj osobitosti kineskog odnosa ne samo prema međunarodnoj zajednici nego i „svijetu” općenito, a koja je snažno utjecala i nastavlja utjecati na formiranje principa i rukovođenje kineskom vanjskom politi­kom. Malo je zemalja koje za sebe mogu reći da su globalna velesila, utjecajno svjetsko gospodarstvo, višetisućeljetna kultura i samosvojna civilizacija, pri čemu je još manje onih na čiju suvremenu vanjsku politi­ku i diplomaciju aktivno utječu svi ovi navedeni faktori. U tom smislu, tematiziranje razvoja kineske vanjskopolitičke misli služi kao didaktičko i metodološko ishodište za akademsko i profesionalno proučavanje „di­plomatske povijesti”, „povijesti vanjskih odnosa” i „razvoja vanjske politike” NR Kine.

Glavni tematski poduhvat ove knjige stoga, ukratko kazano, ide paralelno s gore navedenim pristupima, ali se i izdvaja u mjeri u kojoj pokušava sumirati njihov sveukupni doprinos na kinesko vanjskopolitič­ko stanje u pojedinom razdoblju. Postojeća stručna literatura o „diplo­matskoj povijesti” NR Kine daje pregledan i obuhvatan uvid u procese interakcije i rješavanja bilateralnih i multilateralnih pitanja „službene” Kine s drugim državama i međunarodnim organizacijama.

Mnogi prikazi povijesti kineskih vanjskih odnosa, bez obzira na visoku razinu stručnosti, korisnosti i uopće kvalitete, suviše su često podcrtani izrazitom ideološkom, nacionalnom ili nekom drugom pristranošću. Obilna literatura na engleskom jeziku pisana od strane američkih autora iz razumljivog je razloga često pisana „u sjeni” bilate­ralne perspektive odnosa Sjedinjenih Država i Kine te kao takva može imati funkciju „utega” razumijevanja cjeline kineskih vanjskih odnosa.

“Uspon Kine uzdrmao je svijet. Svijet mora bolje razumjeti Kinu. Nažalost, velik dio zapadnih istraživanja nudi iskrivljene poglede na Kinu. Ova knjiga je drugačija. Predstavljajući unutarnju logiku i strateško obrazloženje kineskih odluka, autori otkrivaju dosljednost u kineskom razmišljanju i ponašanju zbog čega su kineski globalni potezi prilično predvidljivi. Svatko tko želi bolje razumjeti Kinu trebao bi pročitati ovu knjigu.” – Kishore Mahbubani, singapurski diplomat, bivši predsjednik Vijeća sigurnosti UN-a i bivši dekan Škole za javne politike Lee Kuan Yew na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. Autor je nekoliko bestselera, uključujući Je li Kina pobijedila?

“Veliki povratak korisna je knjiga za one koji žele razumjeti razvijajuću kinesku vanjsku politiku. Ovo nije povijesna knjiga iako se u mnogim točkama oslanja na povijesne susrete Kine sa svijetom od vremena kraja dinastije Qing do novijeg doba. Za razliku od mnogih zapadnih knjiga o kineskoj vanjskoj politici, ova knjiga ne osuđuje. Hrvatski autori ne kritiziraju ono što je Kina učinila niti propisuju što bi trebala činiti. Umjesto toga oni traže objašnjenja. To čine tako što u obzir uzimaju i kinesku perspektivu. Onima koji misle da je Kina tajanstvena ova će knjiga biti od posebne pomoći. U načinu kako Kinezi razmišljaju i djeluju postoji unutarnja logika, što njihovo ponašanje u svijetu čini prilično predvidljivim.” – George Yeo, bivši singapurski ministar vanjskih poslova i brigadni general

“U Hrvatskoj dosad nije objavljena knjiga o kineskoj vanjskoj politici. S obzirom na važnost Kine u svjetskoj politici i gospodarstvu, svaka analiza kineske vanjske politike bit će korisna za hrvatsku akademsku zajednicu, vanjskopolitičke analitičare, ali i za gospodarski sektor koji ima poslovne veze s Kinom i Istočnom Azijom. Autori su u radu prikazali i zapadno i kinesko gledište vanjske politike nastojeći dati što objektivniji prikaz kineskih vanjskopolitičkih ideja.” – Davor Boban, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

“Ovaj rukopis uistinu je vrijedno djelo proučavanja teme koje postaje u svojim posljedicama globalnim fokusom, daleko nadilazeći sinološku ili povjesničarsku specijalistiku. Trojica autora upravo su stoga stvorili vrlo zahvalan tip sinteze u kojima su obje dimenzije – aktualizacija i rezultat razvoja kineske vanjske politike, kao i razumijevanje tih složenosti – više no uspješno istražene i prezentirane.” – Nebojša Koharović, veleposlanik Republike Hrvatske u Jakarti

Knjiga je namijenjena studentima sinologije, kineske politike, komparativne politike, međunarodnih odnosa, vanjske politike, stručnjacima za kinesku vanjsku politiku, kreatorima hrvatske vanjske politike i svima onima koji su zainteresirani za kinesku politiku i žele razumjeti ne samo vanjsku politiku Kine, nego i moderne međunarodne odnose u kojima Kina ima poziciju druge globalne sile.

O autorima

Dr. Ivica Bakota je izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Sveučilišta Capital Normal u Pekingu (Kina), znanstveni istraživač u Centru za proučavanje civilizacija (CSC), istraživač na Institutu za regionalne i globalne studije (IGAS), te suosnivač CroAsia instituta pri Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZSEM). Piše i predaje o temama kineske vanjske politike, odnosima Europe i Kine kao i regionalnim pitanjima gospodarskih i političkih odnosa s Kinom i istočnom Azijom. Autor je knjiga, znanstvenih i stručnih članaka na hrvatskom, engleskom i kineskom jeziku.

Dr. Zvonimir Stopić je izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Sveučilišta Capital Normal (CNU) u Pekingu, istraživač na CNU-ovom Institutu za regionalne i globalne studije (IGAS), te suosnivač CroAsia instituta pri Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZSEM). Piše i predaje o temama hladnog rata i suvremenih međunarodnih odnosa, s fokusom na Kinu, Jugoslaviju, jugoistočnu Europu i globalni jug. Značajna djela uključuju Svila, Zmajevi i papir – kineska civilizacija, kultura, arheologija i povijest (Alfa, 2021), Revolucionari, revizionisti, dogmatičari, pseta i luđaci: Kina i Jugoslavija od 1948. do 1971. (Srednja Europa, 2022), te China, Yugoslavia, and the Socialist Worldmaking: Convergences and Divergences (Anales ZRS, 2023).

Dr. Mato Njavro dekan je Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM). Također predaje na Luxembourg School of Business i na Sveučilištu St. Gallen u Švicarskoj. Od 2016. do 2020. godine, dr. Njavro boravio je u Singapuru gdje je radio na Institutu za management Sveučilišta St. Gallen u Aziji (SGI-HSG) te kao predavač na Singapore Management University gdje je predavao predmet o kineskoj ekonomiji. Prije nego što se preselio u Singapur, dr. Njavro je proveo godinu dana kao post-doktorand na Sveučilištu Harvard, na Institutu za kvantitativne društvene znanosti (IQSS). Preddiplomski i diplomski studij završio je na Sveučilištu Bocconi u Milanu iz područja ekonomije i financija, a doktorirao je na Sveučilištu St. Gallen u Švicarskoj iz područja financija. Prije stjecanja doktorata, radno iskustvo stekao je u Londonu radeći za Lehman Brothers i Nomuru u sektoru investicijskog bankarstva.