POVIJEST RIMA

DO VLADAVINE CARA KONSTANTINA

3. izdanje

Iz Predgovora drugom i trećem izdanju:

Cilj ove knjige je da u jednom svesku pruži opsežan pregled rimske povijesti sve do osvita srednjeg vijeka. Njezina tema je politički sustav i civilizacija koja je trajala tisuću godina i u jednom je trenutku zauzimala cijelo područje Mediterana i zapadne Europe. Istraživanja u ovom širokom polju proučavanja sada se vode intenzivnije nego ikada prije i naše znanje u tom polju sve se više povećava ili modificira u mnogim točkama.

Dakle, pisanje opće povijesti Rima zaziva kritiku u mnogim pitanjima detalja. Glavni kriterij za posao ove vrste nije da bi trebao biti sitničavo egzaktan i ažuriran vezano za sve činjenice, nego da bi trebao urediti i procijeniti činjenice u prikladnom redu i proporciji. Njegova se svrha ne može bolje opisati od načina na koji je to učinio Polibije, najveći grčki pisac o Rimu, koji je izjavio da je njegova zadaća bila da pokaže rimsku povijest „kao organsku cjelinu”, tako da se jasno istakne njezino značenje i funkcija u svjetskoj povijesti.

Općenito gledano, opsežnije sam pisao u dijelovima knjige o ranijoj povijesti, o onom o čemu su se arheološki nalazi gomilali godinama; isto tako, donekle sam proširio tekst negdje pred kraj, u periodu Dioklecijana i Konstantina. Osim toga što sam napravio nekoliko promjena u uređenju nekih poglavlja, na nekim sam mjestima dodao ponešto sažetaka: ovo zacijelo u sebi uključuje pomalo ponavljanja, što ne mora samo po sebi biti loše ako se radi o udžbeniku, a zapravo je možda i gotovo neizbježno ako se uzmu u obzir neki vječni problemi, kao što je onaj o mogućnosti opisivanja Carstva podjelom na vladavine careva ili na teme.

Svi zemljovidi i nacrti ponovno su nacrtani, a dodani su i mnogi drugi. Ilustracije kovanica reproducirane su u otprilike istoj veličini, neovisno o veličini izvorne kovanice. Dodao sam i kronološke tablice, opću bibliografiju, neke genealogije i drugo.

O autorima:

M. Cary, D. Litt. (1881. – 1958.) proveo je glavninu svog predavačkog života kao docent te kasnije profesor Antičke povijesti na Sveučilištu u Londonu u Bedfordu te na sveučilišnim koledžima. Uz svoju Povijest Rima napisao je velik broj članaka i nekoliko knjiga, neke od kojih su Povijest grčkog svijeta, 323. – 146. pr. Kr. (A History of the Greek World, 323-146 B.C.) (u seriji knjiga naklade Methuen o antičkoj povijesti, koju je on uredio) te Geografska pozadina grčke i rimske povijesti (The Geographic Background of Greek and Roman History). Bio je jedan od urednika prvog izdanja Oxfordskog klasičnog rječnika (The Oxford Classical Dictionary) te je sudjelovao u izradi Cambridgeove antičke povijesti (Cambridge Ancient History). Njegov je raspon interesa i za grčku i za rimsku povijest bio širok, uključujući ne samo politička i ustavna pitanja, već i ekonomska i društvena, kao i historiografska i geografska.

H. H. Scullard do 1970. je bio profesor Antičke povijesti na Sveučilištu u Londonu, na Kraljevskom koledžu (King’s College). Bio je član Britanske akademije, Društva starinara te Kraljevskog koledža. Neke su od njegovih publikacija Scipion Afrički (Scipion Africanus), Povijest rimskog svijeta, 753. – 146. pr. Kr. (A History of the Roman World, 753-146 B.C., Roman Politics, 220-150 B.C.), Od Grakha do Nerona (From the Gracchi to Nero), Etruščanski gradovi i Rim (The Etruscan Cities and Rome) te Slon u grčkom i rimskom svijetu (The Elephant in the Greek and Roman World): bio je jedan od urednika prvog i drugog izdanja Oxfordskog klasičnog rječnika (The Oxford Classical Dictionary) te glavni urednik serije knjiga.