JE LI (SE) ZAPAD IZGUBIO?

Zašto se Zapad osjeća izgubljenim? Odgovor je jednostavan. Na početku dvadeset prvoga stoljeća povijest je okrenula novu stranicu, možda najznačajniju stranicu koju je čovječanstvo ikada preokrenulo – ali Zapad odbija prihvatiti ili prilagoditi se ovoj novoj povijesnoj eri.

Koji je to veliki zaokret koji je povijest poduzela? Kratka usporedba proteklih 200 godina s prijašnjih 1800 godina dat će tome odgovor. Od 1. g. n. e. do 1820. godine dvije najveće (svjetske) ekonomije uvijek su bile “one Kine i Indije”. Tek nakon toga razdoblja Europa je poletjela i slijedila je Amerika. Promatrano u odnosu na pozadinu proteklih 1800 godina, najnovije razdoblje relativno bolje izvedbe Zapada u odnosu na druge civilizacije veliko je povijesno odstupanje. Sva takva odstupanja dođu prirodnom kraju i to se događa i sada.

I u čemu je problem? Važno je shvatiti prirodu našeg doba. Strateg Machiavelli naglasio je to kada je rekao: „Onaj vladar koji se posve oslanja na svoju sreću, propada čim se sreća okrene. Vjerujem, također, da je sretan onaj koji postupa onako kako to zahtijeva duh vremena; i obratno, nesretan je onaj koji postupa protivno duhu vremena.” Ipak, premda se duh vremena izmijenio, i premda će Zapad morati nužno napraviti velike promjene da bi se prilagodio ovoj novoj eri, nijedna važna osoba sa Zapada nije „imala” hrabrosti izreći zadanu istinu o našim vremenima: ciklus dominacije Zapada nad svijetom ide prema prirodnom završetku. Njihove populacije, s druge strane, mogu osjetiti te velike promjene u svojim kostima, i na tržištima rada. To, djelomično, objašnjava navodni politički nesklad – barem za elite – i to u odnosu na događaje poput izbora Trumpa i Brexita.

Udio Zapada u svjetskoj ekonomiji i dalje će se smanjivati. To je neizbježno i nezaustavljivo jer su druga društva naučila kako se mogu oponašati najbolje prakse Zapada. Znači li to da će egzistencija na Zapadu postati gora? Nedavni zastoj prihoda i porast gubitaka posla među radničkim klasama u Americi i drugdje potvrđuju, čini se, da teške godine (već) dolaze.

Mahbubanijev opis vođa zapadnjačke misli kao onih koji nevoljko čitaju zapise na zidovima podsjeća me na samopouzdane kineske dužnosnike kasne dinastije Qing koji su odbacivali mogućnost pojave svijeta koji bi mogao izazvati njihov superioran sustav. Njegov poziv na djelovanje navodi na to da bi, ako Zapad pripazi, mogao izbjeći „sudbinu” dužnosnika dinastije Qing. – Wang Gungwu, Nacionalno sveučilište u Singapuru

„Izvanredna analiza… dobrodošla suprotnost tolikoj prevladavajućoj mudrosti” – Lawrence H. Summers, bivši glavni ekonomist Svjetske banke

„Kad bolje razmislimo, američka – a prije toga europska – dominacija može se promatrati kao kratko odstupanje a uzdizanje Kine i drugih azijskih zemalja kao jednostavan povratak na prirodno stanje stvari. To je svakako ključna točka knjige provokativnog naslova Je li (se) Zapad izgubio? Kishorea Mahbubanija, singapurskog znanstvenika i bivšeg diplomata. Dok mnogi u Americi i Europi promišljaju o dramatičnim promjenama svojega svijeta tijekom zadnjih nekoliko godina, stvarno zadobiva mnogo pažnje.” – Gerard Baker, The Times

„Uvjerljivo upozorenje… Teško je ne složiti se s ovim savjetom koji nam daje dobro informirani prijatelj Zapada.” – Martin Wolf, Financial Times

„Knjiga sadrži snažne izazove i zaslužuje ozbiljnu pažnju zbog njegovog optimizma o napretku u ‘Ostatku’ i za njegov pozitivan poziv Zapadu da se prilagodi novim strukturama i na pozitivan način pridruži se oblikovanju globalne budućnosti za sve.” – Sir Richard Jolly, Institut za razvojne studije

O autoru:

Kishore Mahbubani profesor je na Odsjeku za prakse javnih politika na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. I dalje je član odbora i savjeta nekoliko institucija u Singapuru, Aziji, Europi i Sjevernoj Americi. Njegovi su članci objavljeni u mnogim časopisima i novinama, uključujući Financial Times, Time, Newsweek i The New York Times. Također je autor nekoliko knjiga, uključujući Can Asians think? Više informacija o njegovom pisanju možete pročitati na www.mahbubani.net.