RASPRODANO
EKONOMSKA POVIJEST EUROPE 20. STOLJEĆA
I. T. Berend
- Izdavač: Mate d.o.o.
- Godina izdavanja: 2011
- Opće informacije: Meki uvez, 385 str., 17,0 x 24,0 cm
Cijena: 55,74 €Online cijena: 50,17 €
Nema na zalihi
Opis
EKONOMSKI REŽIMI OD LAISSEZ-FAIREA DO GLOBALIZACIJE
Ovo je značajna nova povijest ekonomskih režima i ekonomske uspješnosti tijekom dvadesetoga stoljeća. Ivan T. Berend promatra povijesni razvitak europskoga gospodarstva u dvadesetom stoljeću, ispituje njegove promašaje i njegove uspjehe u reagiranju na izazove ovoga krizom opterećenog i nemirnog, ali vrlo uspješnog vremena. Knjiga daje pregled uspona i pada raznih ekonomskih režima koji su izmišljeni i uvedeni u Europi tijekom dvadesetoga stoljeća. Profesor Berend pokazuje korijene i karakteristike tih režima, izazov laissez-fairea, regulirani tržišni sustav, autoritarni ekonomski dirižizam, netržišni sustav, rast mješovitoga gospodarstva i socijalne države te globalizaciju krajem stoljeća. Ispituje također kako je golemi disparitet između europskih regija, koji je karakterizirao ranija razdoblja, postepeno počeo nestajati tijekom odvijanja dvadesetoga stoljeća kad je sve više zemalja dosezalo sličnu razinu ekonomskog razvitka. Ova je knjiga obvezna literatura za one koji proučavaju europsku ekonomsku povijest, ekonomiju i suvremenu europsku povijest.
Ovo je važna nova ekonomska povijest Europe dvadesetoga stoljeća koju je napisao istaknuti stručnjak iz prakse, koji je i sam proživio više od dvije trećine toga razdoblja. Organizacija knjige vrlo se vješto vrti oko uspona i padova gospodarskih režima u različitim razdobljima… To je nužno štivo za svakog ozbiljnog proučavatelja ekonomske povijesti Europe, povijesti dvadesetog stoljeća ili komparativnih ekonomskih sustava.”
Stephen Broadberry, Sveučilište Warwick
„Autor je pokazao izuzetno vladanje gradivom – Berend uspješno integrira analitičke uvide u vezi s pitanjima vezanima uz rast, distribuciju i okružje u koherentan narativni okvir… Studentima će posebno odgovarati njegovo jasno izražavanje i jednostavan analitički stil, kao i način na koji olakšava razumijevanje gradiva korištenjem tablica s podacima o ekonomskim aktivnostima u Europi u prošlom stoljeću.”
Mark Thomas, Sveučilište Virginia
„Ovaj lucidni, izbalansirani i mjerodavni pregled postignuća, nejednakosti i ekonomskog potencijala našega kontinenta, bez kojeg se ne može razumjeti budućnost Europe u 21. stoljeću, rezultat je cjeloživotnog iskustva povijesti i ekonomskih promjena koje ona sa sobom nosi.”
Eric Hobsbawm, Birckbeck College, Sveučilište u Londonu
„Knjiga Ivana Berenda otvara nove horizonte za proučavanje ekonomskog rasta i razvoja u Europi dvadesetoga stoljeća. Ona se ne fokusira samo na Zapadnu Europu, već obuhvaća i Skandinaviju, Irsku, Portugal, Mediteran, zemlje na jugu i istoku srednje Europe, Rusiju i Balkan. Tako je nastao izvanredan komparativni pregled ekonomskog rasta i učinkovitosti te pripadajućeg ideološkog, političkog i institucijskog konteksta iz nacionalne, kao i iz europske i globalne perspektive.”
Herman Van der Wee, Sveučilište Leuven
Kratki sadržaj:
Laissez-faire sustav Europe i njegovo djelovanje prije Prvoga svjetskog rata
Pad laissez-fairea i uspon reguliranoga tržišnog sustava
Ekonomski dirižizam u autoritarno-fašističkim režimima
Ekonomski sustav središnjega planiranja
Mješovito gospodarstvo i socijalna država u integriranoj Zapadnoj Europi poslije Drugoga svjetskog rata
Globalizacija: povratak laissez-faireu?
Ivan T. Berend ima titulu istaknutog profesora povijesti na Sveučilištu California u Los Angelesu. Njegove brojne publikacije uključuju The European Periphery and Industrialization 1780-1914 (zajedno sa Györgyom Ránkijem, 1982), Decades of Crisis: Central and Eastern Europe Before World War II (1998), History Derailed: Central and Eastern Europe in the ‘Long’ 19th Century (2003) i Central and Eastern Europe, 1944-1993: Detour from the Periphery to the Periphery (1996).
Dodatne informacije
| Težina | 1 kg |
|---|
Pošalji upit
Moglo bi Vas još zanimati
Online Sports Nutrition and Natural Dietetics.
Chances are there wasn't collaboration, communication, and checkpoints, there wasn't a process agreed upon or specified with the granularity required. It's content strategy gone awry right from the start. Forswearing the use of Lorem Ipsum wouldn't have helped, won't help now. It's like saying you're a bad designer, use less bold text, don't use italics in every other paragraph. True enough, but that's not all that it takes to get things back on track.
The villagers are out there with a vengeance to get that Frankenstein
You made all the required mock ups for commissioned layout, got all the approvals, built a tested code base or had them built, you decided on a content management system, got a license for it or adapted:
- The toppings you may chose for that TV dinner pizza slice when you forgot to shop for foods, the paint you may slap on your face to impress the new boss is your business.
- But what about your daily bread? Design comps, layouts, wireframes—will your clients accept that you go about things the facile way?
- Authorities in our business will tell in no uncertain terms that Lorem Ipsum is that huge, huge no no to forswear forever.
- Not so fast, I'd say, there are some redeeming factors in favor of greeking text, as its use is merely the symptom of a worse problem to take into consideration.
- Websites in professional use templating systems.
- Commercial publishing platforms and content management systems ensure that you can show different text, different data using the same template.
- When it's about controlling hundreds of articles, product pages for web shops, or user profiles in social networks, all of them potentially with different sizes, formats, rules for differing elements things can break, designs agreed upon can have unintended consequences and look much different than expected.
This is quite a problem to solve, but just doing without greeking text won't fix it. Using test items of real content and data in designs will help, but there's no guarantee that every oddity will be found and corrected. Do you want to be sure? Then a prototype or beta site with real content published from the real CMS is needed—but you’re not going that far until you go through an initial design cycle.
