Najava: EUonAIR AI Summit
Dva Nobelovca na ZŠEM-u: EUonAIR AI Summit 6. srpnja 2026.
EUonAIR, ZŠEMova alijansa je jedina europska alijansa koja je posvećena razvoju odgovorne umjetne inteligencije u području obrazovanja, istraživanja i inovacija. EUonAIR okuplja vodeća sveučilišta iz cijele Europe sa zajedničkom misijom: osigurati da se AI razvija i primjenjuje na način koji služi ljudima, jača organizacije te doprinosi konkurentnoj i održivoj Europi.
Na summitu će glavne govore održati dva Nobelova laureata za 2025. godinu.
John Martinis, Nobelov laureat za fiziku 2025., tehnički direktor i suosnivač tvrtke Qolab, otvorit će program predavanjem o kvantnom računarstvu i njegovim implikacijama za budućnost tehnologije. Martinis je jedan od arhitekata revolucije kvantnog računalstva, a njegov je rad fundamentalno proširio granice onoga što smatramo računalno mogućim. Njegova perspektiva pruža rijedak uvid u tehnologije koje će oblikovati industrije u nadolazećim desetljećima.
Joel Mokyr, Nobelov laureat za ekonomske znanosti 2025. i Robert H. Strotz profesor umjetnosti i znanosti na Sveučilištu Northwestern, održat će predavanje o tome kako tehnološke inovacije pokreću dugoročnu ekonomsku transformaciju. Mokyr je jedan od vodećih svjetskih mislilaca o odnosu između znanja, tehnologije i rasta što njegove uvide čini izravno relevantnima za poslovne lidere koji žele razumjeti mjesto umjetne inteligencije u širem kontekstu ekonomskog napretka.
Joel Mokyr autor je knjige Kultura rasta, koju je Mate preveo i učinio dostupnom hrvatskom čitateljstvu 2020. godine.
U toj knjizi Mokyr pokušava odgovoriti na pitanje zašto su se prosvjetiteljstvo i industrijska revolucija dogodili upravo na Zapadu, a ne drugdje. Umjesto geografskih, geoloških ili institucionalnih objašnjenja, nudi kulturološki pristup, tvrdeći da je „kultura rasta“, koja se razvila u Europi ranog Novog vijeka, stvorila temelj znanstvenom napretku i inovacijama. U prvom dijelu analizira kako su vrijednosti i uvjerenja društva oblikovala ponašanje ljudi i potaknula društvene promjene, a u drugom ističe ulogu pojedinaca – „kulturnih poduzetnika“ poput Bacona i Newtona – u stvaranju tržišta ideja i razvoju znanstvene metode. Središnje mjesto daje mrežama prosvijećenih umova, poput „Republike od pera“ i Kraljevskog društva, koje su razbijale izolaciju genijalaca i poticale natjecanje ideja unutar fragmentirane, ali kulturno povezane Europe. Uspoređujući europsku priču s Kinom dinastije Qing, objašnjava zašto se tamo kultura inovacija nije razvila – zbog izostanka konkurencije i čvrstih elita. Mokyr zaključuje da je europska vjera u racionalni poredak prirode, više nego geografija ili politika, potaknula eksploziju znanstvenih i tehnoloških otkrića koja su oblikovala moderni svijet.
Knjiga je dostupna u digitalnom obliku na linku
