KISSINGER 1923. – 1968.: Idealist

Autor: Tomislav Delač 

Biografska knjiga britanskog povjesničara Nialla Fergusona u kojoj su prikazani prvi dio života i postignuća najmoćnijeg čovjeka u američkoj vanjskoj politici Henryja Kissingera

Ferguson u opširnoj biografiji, prvoj od dva dijela, detaljno prikazuje Kissingerovo djetinjstvo i mladost kao Židova u Hitlerovoj Njemačkoj, selidbu s roditeljima u SAD-e 1938. godine u bijegu pred nacizmom, vojnika u bitci u Ardenima, studenta povijesti i profesora na Harvardu te vrijeme kada je kreirao i odlučivao o vanjskoj politici SAD-a u odnosima s Kinom, o umiješanosti SAD-a u ratove u Vijetnamu i Bangladešu, izralesko-arapskim ratovima, američkim intervencijama u Čileu, Angoli, Rodeziji, Istočnom Timoru, Kubi i drugdje.

"Svakako ni jednog modernog državnika, a sigurno ni jednog američkog državnog tajnika nisu toliko poštovali, a zatim i grdili kao Henryja Kissingera", ističe Ferguson koji se u pisanju biografije koristio izvorima iz Kissingerovih dosad nedostupnih privatnih dokumenata kao i dokumenata iz više od stotinu arhiva iz cijelog svijeta.

Navodeći kako ovaj svezak obuhvaća prvu polovinu Kissingerova života i završava 1969. godine u trenutku kada je ušao u Bijelu kuću u službu Richarda Nixona kao savjetnik za nacionalnu sigurnost, Ferguson podsjeća i da je Kissinger bio na toj funkciji i za vrijeme predsjednikovanja Geralda Forda.

Također, od 22. rujna 1973. do 20. siječnja 1977. bio je državni tajnik (ministar vanjskih poslova) - prvi čovjek na toj dužnosti koji je rođen u inozemstvu, na najvišem položaju u izvršnoj vlasti nakon predsjednika i potpredsjednika. No, podsjeća i da Kissingerov utjecaj na vanjsku politiku SAD-a nije bio ograničen samo na te godine jer je 1969. imao važne uloge i za vrijeme predsjednikovanja Johna F. Kennedyja, Lyndona B. Johnsona te Ronalda Regana.

Kissinger se početkom 1970-tih angažirao u stvaranju boljih odnosa SAD-a i SSSR-a, a tijekom 1972. je sudjelovao u pregovorima o ograničenju strategijskog oružja i antibalističkih raketa pri čemu mu se u zasluge pripisuje potpisivanje ugovora koji je smanjio napetosti između tih dvaju svjetskih supersila. Također, bio je taj koji je u listopadu 1973. godine pregovarao o svršetku Jomkipurskog rata između koalicije arapskih država i Izraela i čiji su naizmjenični pregovori za zaraćenim stranama utrli put Sporazumu iz Camp Davida. Dva puta je 1971. tajno posjetio NR Kinu dogovorivši povijesni posjet američkog predsjednika Nixona Pekingu 1972. godine i normaliziranje kinesko-američkih odnosa.

Zajedno s ministrom vanjskih poslova Sjevernog Vijetnama Le Ducom Thoom dobio je i Nobelovu nagradu za mir 1973. godine jer su iste godine u Parizu potpisali Sporazum o okončanju rata i uspostavljanju mira u Vijetnamu, ali je Tho tu nagradu odbio jer su Amerikanci kršili dogovoreni prekid neprijateljstava i nastavili s bombardiranjem.

Autor se u knjizi osvrće i na Kissingerove kritičare koji su smatrali da je on zapravo neprijatelj demokracije ili barem indiferentan prema njoj, da se kod njegova "modusa operandi" osjeća prizvuk antisemitizma, optužbe novinara Christopera Hitchensa da je kriv za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Indokini, Čileu, Argentini, na Cipru, Istočnom Timoru i u nekoliko drugih mjesta, optužbe da je amoralni realista koji je "stavljao zahtjeve države iznad drugih moralnih skrupula" i slično.

"Daleko od toga da bude makijavelistički realist, Henry Kissinger bio je zapravo od početka svoje karijere idealist udubivši se kao student u filozofiju velikog pruskog filozofa Immanuela Kanta", smatra Ferguson. No, ističe i da nikada nije bio makijavelist niti liberalni idealist poput Woodrowa Wilsona. Napominjući da je Kissinger prvi priznao razliku između svijeta intelekta i svijeta moći, Ferguson ističe i da je Kissinger shvatio nimalo jednostavnu istinu da donositelji odluka imaju slobodnu volju, premda je moraju provoditi pod uvjetima nesigurnosti i obično odabrati između raznih zala.

Knjigu su preveli Janko Paravić i Neda Paravić.

Niall Ferguson profesor je povijesti na katedri Laurence A. Tischa na Sveučilištu Harvard, viši znanstveni suradnik Institucije Hoover na Sveučilištu Stanford te gostujući profesor na Sveučilištu Tsinghua u Pekingu. Autor je brojnih knjiga poput "The House of Rothschild", "The Pity of War", "The War of the World" i druge , a na hrvatski jezik su mu prevedene knjige "Uspon novca: financijska povijest svijeta", "Kolos: uspon i pad američkog imperija", "Civilizacija: Zapad i ostali". Za britanski Channel 4 napisao je i snimio šest vrlo uspješnih televizijskih serija. Dugometražni film "Kissinger", temeljen na njegovim intervjuima s Henryjem Kissingerom, dobio je 2011. nagradu za najbolji dokumentarni film na Njujorškom filmskom festivalu.

zsem 2019 zsem pa 2019 Platinum 2019 Obročno plaćanje

(Kom: ) je dodan u košaricu.