28
ZAŠTO USPOREĐUJEMO?
Veliki tumač američke demokracije, Francuz Alexis de
Tocqueville, putujući Amerikom 1930-ih godina osa-
mnaestog stoljeća, u pismu prijatelju objasnio je kako
su njegove vlastite ideje o francuskim institucijama i
kulturi našle mjesto u njegovom djelu
Demokracija
u Americi
. De Tocqueville je napisao: „Iako u svojoj
knjizi vrlo rijetko govorim o Francuskoj, ni jednu stra-
nicu nisam napisao, a da mi Francuska nije bila pred
očima.”
1
U općenitijoj bilješci o metodi uspoređivanja
ponudio je ovaj komentar: „Bez uspoređivanja um ne
zna djelovati.”
2
De Tocqueville je tvrdio da je uspore-
đivanje temelj ljudskoga razmišljanja. Mi dodajemo da
je usporedba metodološka srž humanističkih i znan-
stvenih postupaka. To je jedini način da u potpunosti
razumijemo vlastiti politički sustav. Uspoređivanje
našega iskustva s onim drugih zemalja produbljuje
naše razumijevanje vlastitih institucija. Istraživanje
politike drugih društava omogućuje nam da vidimo
širi raspon političkih alternativa, rasvjetljujujući vrline
i nedostatke vlastitoga političkog života. Vodeći nas
van naših uobičajenih pretpostavki i uređenja, kom-
parativna analiza pomaže nam proširiti vlastitu svijest
o mogućnostima politike.
Uspoređivanje je također metodološka srž znan-
stvenog istraživanja politike. Komparativna analiza
pomaže objašnjavanju i provjeravanju teorija i funkci-
oniranja nekoga političkog procesa kao i načina na koji
se dolazi do političkih promjena. Ciljevi komparativne
metode, kojom se služe politički znanstvenici, slični su
onima iz egzaktnijih znanosti. Međutim politički znan-
stvenici ne mogu normalno kreirati pokus, što je pogla-
vito put do spoznaje u mnogim prirodnim znanostima.
Ne možemo kontrolirati i manipulirati politička ure-
đenja te promatrati učinke pokusa. Posebno smo ogra-
ničeni u utjecanju na događanja velikih razmjera, koja
snažno djeluju na mnoštvo ljudi. Primjerice, istraživači
niti mogu niti žele potaknuti društvenu revoluciju kako
bi uvidjeli njezine učinke.
No možemo upotrijebiti usporedbenu metodu za
opisivanje i objašnjavanje različitih kombinacija poli-
tičkih događaja i institucija u raznim društvima. Prije
više od dvije tisuće godina Aristotel je, u svojoj
Politici
,
suprotstavio ekonomije i društvene strukture grčkih
gradova-država kako bi odredio na koji način društveno
i gospodarsko okruženje utječe na političke institucije i
politiku (vidi okvir 2.1). Suvremeniji politički znanstve-
nici također pokušavaju tumačiti razlike između pro-
cesa i učinaka političkih sustava. Uspoređuju dvostra-
načke demokracije s višestranačkima, parlamentarne
sustave s predsjedničkima, demokracije u siromašnim
zemljama s onima bogatih zemalja, izbore u novim
stranačkim sustavima s onima u ustaljenim demokra-
cijama. Te i mnoge druge usporedbe mnogostruko su
obogatile razumijevanje politike.
KAKO USPOREĐUJEMO?
Politiku proučavamo na nekoliko različitih načina:
opisujemo je, pokušavamo je protumačiti, ponekad je
pokušavamo predvidjeti. Sve su to dijelovi znanstve-
nog procesa. Svaki od njih može se služiti usporedbe-
nom metodom.
P O G L A V L J E
2.
USPOREĐIVANJE POLITIČKIH
SUSTAVA
