NYT 13. prosinac, 2009

Economist Samuelson, Nobelov laureat, preminuo u 94 . godini života

THE ASSOCIATED PRESS

 

NEW YORK – Ekonomist Paul Samuelson, dobitnik Nobelove nagrade za svoj trud oko uvođenja matematičke analize u ekonomiju, koji je pomogao u oblikovanju porezne politike za vrijeme Kennedyeve administracije i napisao udžbenik kojim su se služili milijuni studenata diljem svijeta, umro je u nedjelju, u dobi od 94 godine. Kako je objavio njegov fakultet prilikom obavijesti o smrti, Samuelson, koji je desetljećima podučavao na Massachusetts Institute of Technology, preminuo je u svom domu u Belmontu, Massu.

Lawrence Summers, glavni ekonomski savjetnik predsjednika Baracka Obame, je Samuelsonov nećak.

Samuelson je 1970. godine postao druga osoba, a prvi Amerikanac, koji je osvojio Nobelovu Memorijalnu nagradu za ekonomske znanosti, koju je 1968. oformila švedska Središnja banka. Druge Nobelove nagrade se dodjeljuju već od 1901. godine.

Prilikom dodjele nagrade navedeno je da je Samuelson “više od bilo kojeg drugog suvremenog ekonomista utjecao na podizanje razine znanstvene analize u ekonomskoj teoriji.” Profilna stranica u New York Timesu, koja je objavljena 1970. godine opisala ga je kao osobu koja “posjeduje okretnos Nijinskyja i izdržljivost trkaća krosa.” Kada je osvojio Nobelovu nagradu, rekao je da je “lijepo kada se prepozna naporan rad.”

Samuelson je bio liberal i, poput mnogih drugih iz njegove generacije, sljedbenik britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa, koji je smatrao da nacijama trebaju aktivističke vlade koje mogu održavati nisku stopu nezaposlenosti pomoću manevriranja porezima i monetarnom politikom, čak i ako to s vremena na vrijeme znači deficitnu potrošnju.

“U staromodnoj laissez-faire ekonomiji, prosperitet je bio iznimno nježan pupoljak,” opisuje u jednom članku za The New York Times iz 1970. godine. “No za modernu “mješovitu ekonomiju” poslije-keyensijanske ere, fiskalna i monetarna politika uistinu mogu spriječiti kronične krize, otkloniti automaciju ili premalu potrošnju i osigurati da se za resurse pronađe isplative radne prilike.”

Spadao je u krug savjetnika JFK-a, a s njim su tamo bili i John Kenneth Galbraith i Walter Heller, koji su naveli Kennedyja da preporuči povijesno rezanje poreza na dohodak koje je 1964. godine ozakonio Kongres, tri mjeseca nakon atentata na predsjednika.

“Privremeno smanjenje poreznih stopa na individualne dohotke može biti moćno oružje protiv recesije,” napisao je 1961. godine Samuelson u svom izvještaju za Kennedyja.  Tom rezu se u velikoj mjeri pripisivala zasluga za pomoć u razvoju ekonomskog booma 60-ih godina 20. stoljeća. Kada je 1987. godine preminuo Heller, Samuelson je rekao da je “u Kennedyjevom Camelotu on bio predsjedatelj najboljeg tima koji je ikada okupljen. Bio je odličan ekonomist ekonomske politike i dovitljiv ekonomist pun domišljatih fraza.“

No možda najupečatljivija uloga koju je Samuelson igrao je svakako bila uloga edukatora, kako kroz sama predavanja, tako i kroz njegove udžbenike.  Studenti čitaju njegovu „Ekonomiju“ još od kasnih 40-ih 20. stoljeća. Korijene tog udžbenika možemo pronaći u kratkom tekstu koji je Samuelson sastavio za potrebe svojih predavanja na MIT-u. Sada izlazi 19. izdanje te knjige, a najnovija izdanja je pisao u su-autorstvu s Wiliamom D. Nordhausom s Yale-a. Knjiga je prodana u preko 4 milijuna primjeraka na preko 40 jezika. “Znao sam da je to dobra knjiga, no nisam imao predodžbu da će tako dugo biti utjecajna,” rekao je Samuelson u intervjuu za Associated Press 1998. godine. Rekao je da je njegov cilj učiniti ekonomiju takvom da se “lakše razumije i u njoj uživa… Mislim da ekonomija – a to sam pokušao i priopćiti – ima ogromnu dozu ljudskog interesa u sebi.”

Pokojni Robert Heilbroner, koji je i sam uvaženi autor ekonomskih knjiga (“The Worldly Philosophers”), napisao je 1997. godine u The Nationu da je Samuelsonov tekst “gotovo odmah  postao osnovni udžbenik za fakultete. … Njegovi tekstovi su izmjenili način na koji doživljavamo ekonomiju; od žalosne znanosti do istraživanja društvenih mogućnosti.”

Izdavač McGraw-Hill je iskazao neobičnu počast kada je 1997. godine ponovno izdao izdanje iz 1948. godine, pri čemu se koristio originalnim tekstom, ilustracijama i postavom. Iste godine je magazin Forbes, u kolumni Marka Skousena pod naslovom “Dobrodošli natrag, profesore,” hvalio Samuelsona zbog postupnog prijelaza s čistog Keynesijanizma na nešto tradicionalniju teoriju. Kada su ga upitali o naporu koji je uložio u provjeru i nadogradnju svakog izdanja, Samuelson je za The New York Times izjavio da to čini zato jer “je to njegovo dijete.” Za nešto ležernije čitatelje je Samuelson pisao kolumnu u magazinu Newsweek, u razdoblju od 1966. do 1981. Konzervativni ekonomist Milton Friedman, koji je također osvojio Nobelovu nagradu, je također u tom razdoblju pisao kolumnu za Newsweek.

 

Samuelson se 1915. rodio u Garyu, Indijani, diplomirao na University of Chicago 1935. , a magistrirao i doktorirao na Harvardu. 1940. je postao član MIT-a. Naširoko je zapažen u svom području kada je objavio knjigu “Temelji ekonomske analize”, a iste mu je godine dodjeljena medalja John Bates udruge American Economic Association za zapažen doprinos ekonomista u dobi ispod 40-e godine.

1938. se oženio s Marion Crawford, koja je također bila ekonomistica i njoj je pripisao zasluge za pomoć u ranim istraživanjima. Imali su šestero djece: Jane, Margaret, Williama, Johna, Paula i Roberta. (Onaj Robert Samuelson koji piše kolumnu za Newsweek nije u srodstvu s Nobelovcom.)  Marion Crawfor Samuelson je 1978. godine preminula od raka, u 62. godini života. 1981. se Samuelson oženio s Rishom Eckaus. “Paul Samuelson je preobrazio sve što je dotaknuo: teorijske osnove svog polja, način na koji se ekonomija predavala diljem svijeta, etos i status njegovog odsjeka, investicijsku praksu MIT-a, al ii živote svojih kolega i studenata,” opisuje Susan Hockfield, predsjednica MIT-a, u svojoj izjavi. Samuelson je iza sebe ostavio svoju suprugu, šestero djece i petnaestoro unučadi.

 

Ovom izvještaju je svoj doprinos dao i novinar Associated Pressa, Pat Eaton-Robb iz Hartforda, Connecticuta.
NYT  13. prosinca, 2009, 1:15 pm