Temeljem svog bogatog iskustva na globalnom tržištu, marketinški guru na svom je predavanju polaznicima pružio brojne primjere i poslovne slučajeve iz suvremenog marketinga.
Upravljanje odnosima s klijentima
Kotler je govorio o novim tehnologijama, primjerice pripremi baze podataka o klijentima s mnogo informacija o pojedincima. Poznati supermarketi Tesco daju svojim kupcima kartice na kojima se bilježi svaka njihova kupnja. Takvom tehnologijom možete doznati tko će postati majka ili tko pije vino. Možete ih upoznati i potaknuti na druženje ili međusobno pomaganje.
Tesco ima bogatu bazu podataka kojom se koristi za slanje pozivnica za razne proslave ili sastanke, što jača odnose. To se zove upravljanje odnosima s klijentima. Usto, postoje matematičke i statističke tehnike koje nam omogućuju prepoznavanje trendova koji se javljaju među našim klijentima a koje ne bismo mogli uočiti samim pregledavanjem podataka. 'Nove tehnologije ovise o marketingu', istaknuo je Kotler, objašnjavajući pritom kako svaka nova tehnologija ne može uspjeti bez glasina, ne misleći pri tome samo na oglašivanje. 'Treba potaknuti zadovoljne korisnike da povoljno govore o proizvodu', dodao je u nastavku.
Hrvatske tvrtke u bitci s globalizacijom
Po pitanju Hrvatske u procesu globalizacije i o tome mogu li tvrtke koje rade na lokalnom tržištu biti konkurentne i koegzistirati s onima koje djeluju globalno, Kotler naglašava dva glavna problema s kojima se moraju suočiti - obranu i napad. Obrana, jer domaće tvrtke znaju da velike kompanije, poput Wal-Marta ili Ikee, dolaze u njihovu zemlju te bi mogle ugroziti lokalne tvrtke koje ne raspolažu takvim sredstvima ili kvalitetom. Velike multinacionalne kompanije ne trebaju u velikoj mjeri zabrinjavati jer one nude usavršavanja i postavljaju više standarde, no pitanje je mogu li manje i srednje tvrtke raditi u svojoj i u susjednim zemljama i ponuditi nešto u čemu su najbolje u toj regiji. Kao jedan od mogućih rješenja Kotler navodi specijalizaciju tvrtke za proizvod koji se ne prodaje samo u toj zemlji, nego u cijeloj regiji i svijetu. Tako je Kotlerov savjet velikim i malim hrvatskim tvrtkama da obrate pažnju na potrebe koje su na tržištu zapostavljene, a koje neka od njih može ispuniti.
Marketinški izazovi za tranzicijske zemlji
Kotler se osvrnuo i na najveće marketinške izazove s kojima se suočavaju tranzicijske zemlje. Pri tome je naglasio da je prvi izazov stvaranje ugleda neke zemlje, i to u odnosu na kvalitetu, usluge ili oboje. Važan je marketinški razvoj zemlje, odnosno da svaka zemlja razvije vlastiti identitet, razmisli u čemu je dobra i kako može ostvariti standard te uloži u one koji su to u stanju i razviti. 'Prednost Hrvatske su voda i more. Mogli biste postati veća turistička sila nego što ste bili u povijesti. No kvalitetan turizam ne događa se sam od sebe', naglasio je Kotler. U nastavku je objasnio kako marketing nije, kako to mnogi misle, samo oglašivanje i prodaja, nego i analiza tržišta, odabir proizvoda, određivanje cijene, pronalaženje najboljih kanala i promidžba. 'Smatram da marketing treba sudjelovati u oblikovanju strategije i pronalaženju novih prilika. To se događa u najboljim svjetskim tvrtkama. Marketing počinje i prije nego što imate proizvod, to je potraga za velikim idejama. Treba izumiti proizvode koje ljudi trebaju i žele. Oglašivanje dolazi tek kad imate što ponuditi ljudima. Sada postoje novi načini komuniciranja, bez oglašivanja, poput odnosa s javnošću. Nadam se da će se budući diplomirani ekonomisti više baviti proučavanjem marketinga, a marketinški stručnjaci naučiti jezik financija, jer marketing ne dolazi nužno s ekonomijom, ali se klasična ekonomija svodi na zakon ponude i potražnje, koji diktira cijenu, a proizvod je određen. Zato smo i stvorili marketing; dinamičniji je i za njega je važno objašnjenje događaja na tržištu', zaključio je Kotler.